abc Google  

González Macchi-pe ikatu ojehejarei imba’evaikue

Ko pyhare pytete jave oguéta pe causa oiméva tendota guasukue Luis González Macchi (argañista) ombohovái enriquecimiento ilícito rehe.
* Pe tribunal noguenohêi ramo condena, mburuvichakue osêta oho mba’eve castigo’ÿre.
* Pe proceso pukukue ojekuaa mba’éichapa ñande justicia ikangy pirapire renonde ha oñakãity umi imbaretévape.
* Péicha, anipulación política ha umi abogado chicanería rupive, peteî caso corrupción jevy opareíta.


Mburuvicha rire, Lucho ha hembireko pya’eterei oñakarapu’ã

jupi rire mburuvicha guasu ramo, González Macchi ha hembireko Susana Galli oñepyrû ojogua mba’yrumýi porãporã, peteî óga guasu 2.000 millón guarani ovaléva ha hemby voi chupekuéra omoî haguã depósito banco-pe dólar, kañyhapete, Suiza-pe. Ko proceso-pe oike avei empresario Reinaldo Dominguez Dibb. Kóvare oñemoboja omoî hague bancope heta pirapire Lucho ha hembireko rérape.


Brasil ha Argentina oipe’a Paraguáigui recurso natural tuichavéva

Umi mokõi Tratado pokarê, ojehai va’ekue ary 1973-pe, Itaipu ha Jasyretã rehegua, rupive energía ñane retã mba’éva oipe’a Brasil ha Argentina ñande hegui. Mokõive ojapo pe negociado, ha Brasil, Argentina ha Paraguái ohai pe pacto avave oikuaa’ÿre mba’épa he’i pype, dictadura militar imbareteve jave. Upérõ tavaygua oime opresión poguýpe ha ndaikatúi orairõ corrupción. Ñane retã Paraguái-pe oguereko ramo jepe soberanía ha propiedad umi energía osêva mokõive usínagui (mokõi vorégui, peteîteî oñeme’ê mokõive ijárape), péva ndoikói. Péicha, Brasil ha Argentina oviola mayma paraguáigui ñane derecho humano.


Gobierno ojokopa tembiapo empresa pública ñemopotî rehegua

Nicanor Duarte omotenonde rupi agenda política, itapykue paite tembaiporã reestructuración ha ñemopotî empresa estatal rehegua. Peteî jasýma ohasa oguereko hague kuatia ipópe pe terna oiporavo haguã peteî tapicha omba’apo haguã mba’e capital privado rehegua.


Mayma tetãygua oiporavo intendente ha concejal-rã

Ñane retã tuichakue, 2.700.000 tapicha oiporavo ko árape intendente ha concejal-rã. Upevarã ojeputúta umi urna electrónica (66%), oime ramo jepe kolo’o ruvicha kuéra he’i nomba’apoporãiha ko’ã tembiporu. Avei he’i hikuái ko voto opa rire ojeruretaha tojepe’a pe osaimbyhýva Informática Tribunal Electoral-pe, Ricardo Lesme. Justicia Electoral katu oñeha’ãmbaitéta osê porãmba hagua tembiapo. Votación oñepyrûta pyhareve 7 aravo guive ha ohóta hese ka’aru 5 aravo peve. Péaja avave ndo’uva’erãi taguato resay.


PLRA oñemoirû 130 táva hape

PLRA ohupyty alianzas, acuerdo térã concertación heta partido (Patria Querida, Unace, Encuentro Nacional, de País Solidario) ha movimiento-ndíve 130 distrito hape, ñane retã pukukue ko jeporavo municipal-rã. Péicha ipu’akase heta táva háre ANR rehe. , así como también con movimientos regionales independientes.


Nderehói ramo reiporavo, anike upe rire reñembopochy

ABC-pegua periodista kuéra ohova’ekue aty Sociedad Interamericana de Prensa (SIP) reheguápe, tetã Costa Rica-pe, ohecha peteî ta’ãnga ohechukáva Tribunal Electoral upépegua rembiapo, ojeporavóta jave avei alcalde (intendente) pyahu ko diciembre oúvape. Ñane ñe’ême he’i péicha: “Nderehói ramo reiporavo, anike upe rire reñembopochy térã nerasêse. Tereho evota”.


Oposición oñepehe’ã rupi kolo’o-peguã ikatu hu’ûve yvy Capital-pe

Mokõi empresario político, Jorge Leoz (Partido Liberal Radical Auténtico) ha Miguel Carrizosa (Partido Patria Querida), ombohovái ha’eñoaño candidata kiolo’o, Evangelista Troche de Gallegos (Evanhy)-pe, intendencia de Asunción saimbyhyrã. Ipu’akáva ko árape okétra intendente 51 ha ñande Táva Guasúpe, heñoi va’ekue ary 1537-pe, Juan de Salazar y Espinoza rupive. Yma 1891 guive oiko chugui distrito, ha omyakã ñepyrû Francisco Casabianca.


Tekotevê oñemoañete kuatia mitãnguéra derecho rehegua

Ko’êramo ojapo 17 ary oñemboguapy hague Convención Derechos del Niño rehegua. Ñane retã omoneî pe kuatia he’íva ary 1990-pe. K9o mba’ére imandu’a umi tapicha omongu’éva Coordinación Nacional de Niños y Adolescentes omba’apóva (CONNATS) rehegua. ABC oñemongeta ko mba’ére Francisco Estigarribia (18 ary), Gladys González (12), Víctor Villalba (18) ha Mariela Agüero (16)-ndíve. Ko’ã tapicha ohecha umi recurso hetavépe noguahêi. Upévare ojerure hukuái tembi’urã, yvy, tesãi ha pohã, ha avei mbo’e toguahê opavavépe.


Ipukúma ñemobohory temimbo’e kuéra rehe

Ne’írã gueteri ijapýra ñembohory Colegio Nacional "General Aquino", Luque-pegua, temimbo’e kuéra rehe. Mitãkuña ha mitãrusukuéra ko ary 2006 pukukue oiko oheka máva institución-pa oipuruka chupekuéra hogapepoguy ojetavy’o haguã, ani haguã ohasarei chuguikuéra mbo’esyry. Itaipú Binacional, oikóta jave elección, ojapuraite ko óga ñemyatyrõ rehe. Adjudicació oiko interna kolo’o (febrero) jave, ha inauguración katu jeporavo municipal rehegua jave. Ohasapáma umíva, ha katu temimbo’ekuéra oha’arõvéta gueteri. Kóvare ohai Cirilo Ibarra.


MOPC oñamindu’u Contraloría he’íva rehe

Ministerio de Obras Públicas ojerure aty tapicha katupyrýpe toñamindu’umi pe Contraloría remiandu rehe. Kóva ojerure toike revisiónpe pe contrato Tape Porã-ndíve ojehaí va’ekue oike haguã omba’apo Ruta 7 ári. Contralor avei oipota toñemomarã pe crédito 14 millón dólar ojerure va’ekue concesionaria.


Díaz de Vivar oñeinvestiga va’erã omomarãre Código Aduanero

Kuñakarai Margarita Díaz de Vivar, péva omyakãva Dirección Nacional de Aduanas, rehe oiko va’erã investigación. Ha’e omoî jefe ramo mokõi funcionario oiméva gueteri personal ramo Ministerio de Hacienda-pe. Avei, omomarã Código Aduanero rembijerure ko’ã mba’e rehegua.


Plantean mayor uso de la energía de Yacyretá

Karai Ing. Héctor Ruiz Díaz -kóva viceministro Minas ha Energía, MOPC rehegua- oime ohecha porã preacuerdo pe Jasyretã deveha rehe oñeñemongeta haguéicha Gobierno argentino-ndíve. Tekotevê oiko ñemongeta ko ñe’êpeteî ojehupytýva mburuvicha kurepi kuéra ndíve, ha tojehecha iporãpa péicha jajapo, térã toñemboyke haguã naiporãi ramo. Chupe guarã, Entidad Binacional ha ANDE oguerekóta electricida baratoite, ha upévare naiporãi o¿péichante oñemboyke.


Ikatúta ou porã 200 mil sacoleiro-pe

Oñemombe’uháicha, 200 mil sacoleiro-gui ikatu tenonderã oiko ‘microimportador’, ha ojelegalisáta tembiapo ñane retã rembe’ýpe. Péicha oikóta osê ramo pya’epyre Gobierno de Brasil ombosako’íva sistema tributación pyahu. Pevarã, umi mercadería kuéra añetetégua va’erã, ndaha’éi ijoguahánte térã mau.


Mba’épa pe oikóva oñemoambue rire pe Renta Personal

ABC ogueru ko árape peteî tembiapo ombosako’i va’ekue abogada tributarista Nora Lucía Ruoti Cosp, oñe’eva mba’épa ojehu ojakua pyahu jevy rire araka’e guivépa oikéta pe Impuesto a la Renta Personal (IRP). Ndaipóri gueteri ko’agã peve reglamento pe impuesto pyahu rehegua.


Haku, ha ojupi heta hortaliza repy

Heta hortaliza repy tuicha ojupy Mercado de Abasto ryepýpe. Péicha ojehu oñepyrûvo hakuve kuarahy, hetave ojopýva kóga kuérape. Avei, tavaygua kuéra ohecharamove ka’avo, taha’e tomate, lechuga, acelga térã sevói, ha avei piña, sandia ha merõ.


Ka’akupe-pe oñepyrûma loteamiento

Táva Ka’akupe-pe, pe municipalidad oñepyrûma tembiapo omohenda haguã umi tapicha omba’ekuave’êtava Tupãsy novena aja. Umívape guarã oñepehe’ã yvy guataha ykére ha oñevende chupe kuéra. Avavépe ndohejarei mo’ãi Municipalidad ko Tupãsy Ka’akupé ára aja.


Aranduka stronismo ha juventud rehegua osêta

Kuñakarai Mara Vacchetta, péva sicoanalista ha mbo’ehára tetãpýre omba’apóva, onohêta ko jasypoteî pahápe hembiapokue aranduka pyahu, oñe’êva mba’éichapa tetãyguape ha’ete ku omoakãtavýva pe autoritarismo. Avei omombe’i mba’éichapa oñandu tapicha paraguái heta mba’e oikóva ñande apytépe. "Era feliz y no lo sabía" térã "La trampa del autoritarismo" héra ko aranduka.


Kuñakarai katupyry ou omoirû tembiapo

Kuñakarai katupyry Norteamerikaygua oguahê ñande táva Paraguaýpe omoirû haguã tembiapo oñemoporã haguã biblioteca guasu. Péicha, Dra. Sophia K. Jordan-Mowery, omyakãva Preservación umi Bibliotecas Sheridan, Universidad Johns Hopkins rehegua, Estados Unidos de América-pe, ohasa ko’árupi. Oguahê oipuruka haguã ikatupyry ha omoirû haguã tembaiporã hérava “Salvemos la Biblioteca Nacional”. Ko tembiapo rupi ojehekýita ñembyaígui heta aranduka tuja ha archivo omombe’úva ñane retã rembiasakue.


“Crónica de una familia”, Ana Iris Chaves Rembiapo

Ko pyhareve, Biblioteca Popular de Autores Paraguayos ogueru aranduka pyahu mayma tapicha ohecharamóva mba’eporã. Ko kuatia arandu héra “Crónica de una familia”, ohai háicha Ana Iris Chaves de Ferreiro, ikatupyrypaitéva jehai mommbe’y rehegua. Editorial El Lector ha ABC Color ojepytaso oñondive ha ogueru maymba tetãyguápe ñemoñe’ê ha vy’arã.


ÑE’ÊNGA

Me importa un cuerno, he’i guampa apoha


  • + Del Día
  • + De La Semana
  • + Del Mes

 Artículos más leídos

INSTITUCIONAL

Estadísticas

 

Visitas

Páginas

Hoy

30.780

298.067

Ayer

26.188

266.633

Ultima actualizacion:
19/11/2006 00:00:00