abc Google  

Nicanor nomoîrî iñakãre, mba'ére tetãme situación ivai

Heimete irundýha ary oisãmbyhýha tetã, Presidente de la República ndaha'éi responsable apañuãi ohasáva tetã.*Omoîsénte opavave akãre ko oikóva, ninaimandu'ái korrupsión ha ndaipu'akáiha igobierno, ndha'éirõguáicha causante mal ohasáva tetãme oikóva. *Discurso desaforado-pe, kuehe otaky jey “patria sojera miserable” rehe, he'íva hesekuéra “oavasalláha economía rural” ha vare'ápe orekóha pueblo-pe. *Haimete omokyre'ÿ ojeike haguã yvy ahénope(upéva riremínte oikjeike Kapiatápe peteî korapy guasúpe). *Oñeha'ã omboja ifrakaso Congreso rehe, he'i ÿre orekohague mbohapy jey mayoría parlamentaria ha umi mokõi cámara omonéi hague heta proyecto ohóva Poder Ejecutivo-gui.


Lugo omoî pañuelo pytã

Peteî kuñataî oiméva aty ojeheróva “Concertación Colorada-pe” ojokua pañuelo kolo'o Fernando Lugo ajura rehe, omonéîva vy'apópe. Ijatukupé asúpe ojehecha general retirado Jorge Caballero Silvero-pe ha, kamisa pytã hi'akatuápe, Bernardino Méndez Vall-pe. Ko movimiento oipytyvõ ex obispo kandidatura ha ohenói kolo'okuérape oasisti haguã poyvi ipópe upe marcha 29 de marzo oñemotenondévape. Lugo ojehechauka jeroviápe ikatu haguã ombovevúi ko'õ oîva ambue tendota opositor kuéra ndive ha omombarete haguã coalición.


Chokokue he'i Gobierno ojapo promesa nomboajéiva

Kuñanguéra kampesina he'i hikuái Gobierno ojapónte promesa araka'eve nomoañetéiva, péicha federacion nacional oñemomýi ko árape.


Oipota táva okára oipytyvõ Estado Central-pe

Hembipotápe ko'ágã ojekuáa oipotáha "ñúmegua (campo) ofinansia umi gasto Estado central-gua.


Pa'i omano accidente-pe

Táva Itágua párroco omano peteî accidente-pe.


ABC REMIANDU

Estado de Partido Colorado Nicanor mba'éva omoheñói mboriahu ko'ã 60 ary ohóvape. Ndahi'aréi discurso ojapóva presidente Nicanor umi mitãrusu oipytyvõva beca ofinansiáva Itaipú Binacional –ha'éva, pirapire pueblo-pe guarãva–, oaprovecha okondena haguã capitalismo ha libre mercado ndoguerúigui justicia social, péicha he'i. Omoañete avave ndikatúi oprogresa oipytyvõ'ÿro Estado, jepénte oñeha'ãve peteî. Ohasáma 60 ary tetã Paraguái oîha férreo jesarekópe Nicanor partido, ñembotapykue osuperáva umi tetã comunista ha africano-kuéra oikéva lote imboriahuvéva ha miserable apytépe ko planeta-pe. Upévare, ikatúma ojekuaa mba'ére Paraguái oime tapykuépe ha subdesarrollo-pe.


Senador he'i Nicanor otakýha ofrakaságui enmienda rehe

Presidente Duarte Frutos oñe'ê frustración orekóva Congreso rehe nosêi chupe ni nosêmo'ãi modificación constitucional, omoañete kuehe senador choguy Miguel Abdón Saguier, imandu'ávo upe atáke ojapóva mandatario Poder Legislativo rehe. Péicha avei senador choguy Juan Manuel Marcos he'i gobierno Nicanor ikatu opa “péteî káso siquiátrico-pe”.


Quintana oguerovia Duarte Frutos opensáha autogolpe rehe

“Ko jahecháva ha'e Nicanor añete: kóva tipo ndorekóiva mba'eveichagua convicción democrática, oñemomba'eguasúva ojeheháicha oreko ínfula de Mesías”, he'i tendota choguy Gonzalo Quintana.


castiglioni oñemoaguî Goli rehe ha oheka Velázquez ombohovái frente antioficialista-pe

Tendota Paz y Progreso Alfredo “Goli” Stroessner, ex nicanorista Julio César Velázquez ha vicepresidente Luis Castiglioni oime hikuái ñomongetápe oike haguã frente antioficialista elecciones internas jasypakõime guarã ha oñeha'ã oñorãirõ chapa presidenciable fórmula oiporavóva Presidente.


Bolivia ohecha kirirîháme mba'éichapa oikéta Mercosur-pe socio ramo

Peteî enviado especial presidente boliviano Evo Morales ohecha kuehe kiririêtehápe oimévo Paraguaýpe upe pa'û ikatu haguã oike Bolivia omoirû haguã Mercosur. Ha'e oñomongeta kuri peteî negociador económico Cancillería nacional-gua ndive.


PLRA oreplantea hembipotápe ha mba'éichapa Concertación oñemohenda

PLRA ohecha, ágã marcha oikotáva 29 rire, Concertación ikatúpa oreplantea hembipota ha, mba'éichaitépa hína, he'i senador Juan Carlos Ramírez Montalbetti, omyakãva liberalismo péva conducción nacional Concertación, he'ívo ange pyhare ipochýgui delegado ipartidogua ndive ha umi organización social ndive ojodiskuti movilización ojapóva Fernando Lugo rehe.


Mitãkuñanguéra ko árape oipyhýta beca iñemoarandurã

Ko árape, Secretaría de la Mujer, ome'êta beca umi 40 mitãkuñanguéra temimbo'e oikéva programa ojeheróva "apoyo económico y técnico" ko ary 2007-pe.


Kuñanguéra peruana oiporavóta isambyhyhárarã

Asociación de Damas Peruanas Residentes Paraguáipe omomaitei aty guasu oñembosako'íva jueves 29 oúvape, 18:00 aravo guive, familia Salas-Noriega rógape.


Central obrera omoherakuã sãsõ sindical

Omotenondévo campaña nacional libertad sindical, afiliado-kuéra Coordinadora de Central Sindical del Paraguay (CCSP) omotenonde kuehe peteî volanteada propaganda rupíve omomýiva ha odefendéva derecho laboral oîva tetãme.


Umi aty ojeróva "sin techo" oguatáta hikuái Mburuvicha róga gotyo

Organización popular “sintecho” omotenondéta hikuái ko árape, tape Kubitschek guive Mburuvicha Róga peve, ojerurévo presidente de la República, Nicanor Duarte Frutos-pe, tomoañete ipromesa ome'êva'ekue, kóva Ejecutivo ha ambue afectado-kuéra ndive, ohekáva omotenonde porãve hekove ha péicha odenunsia, kóva ha'e “letra muerta”.


Indígena oñemosêva'ekue oiko miseria-pe

Peteî aty indígena oñemosêva propiedad privada oikóva miseria-pe, kóva Instituto Paraguayo del Indígena (Indi) vereda-pe. Ko'ã nativo oke ha opái, ojapo hi'upyrã upépe avei. Mitãmimi, katu, oiko tyryryhápe ha opívo vera. Indi he'i ko'ã nativo ndohejái ramoã yvy orekóva péva oamparágui peteî orden judicial chupekuéra.


Evanhy ndikatúi oñembotavy tasyo ytyryrúgui, omoañete Salud

Upe "basura hospitalaria" he'iháicha Ministerio de Salud, ha oipotaháicha Intendencia, Evanhy de Gallegos ojerure raêva'erã Junta Municipal la derogación de la Ordenanza 62/98, que reglamenta la recolección, transporte y disposición de estos desechos. Así lo aseguró ayer el licenciado Víctor Giménez, funcionario de la cartera de Estado y encargado del área.


Comuna ombohasáse mbo'ehao Mercado 4 oguerokyjégui

Mbo'ehao municipal “Casa Amparo del Niño”, oiméva edificio principal Mercado 4-pe, noñemba'apo porãi ndorekóigui medidas de seguridad temimbo'ekuérape guarã, he'i kuehe directora Area Social Municipalidad de Asunción-gua, Elsa Troche, kóva ohupyty rire informe técnico ohaíva Dirección General de Obras y Servicios.


Aranduka pyahu hérava “Tratados de psiquiatría”

Ko aranduka“Tratados de psiquiatría”, ohai mbo'ehára ha pohanohára Isaac Cegla omoherakuãva ko árape, 19:30 aravópe, kóva Salón Centenario Universidad Nacional de Asunción (campus de San Lorenzo). Ko material oreko 900 togue, ko'ápe doctor Cegla ombyaty hembiasa 50 ary imba'apópe (profesión médico ha docente ramo). Oñe'ê togue ñepyrûme profesor doctor Jorge Alberto Costa y Silva, psiquiatra brasileño. Costa y Silva omyakãva'ekue Asociación Mundial de Psiquiatría irundýha ary ha'e director general Asociación Mundial de Salud Mental-gua.


Hetaiterei temimbo'e ojeruréva beca universitaria MEC-pe

Miles de jóvenes bachilleres opresenta Ministerio de Educación-pe ikatu haguã ojerúre beca oñemoarandu haguã Mbo'ehao guasúpe. Kuehe ára ipaháva ojepostula haguã ha upévare hetaiterei solicitud ojehechava'erË ogueraháva mitã pyahu oñemoaranduséva. Ko'ãva oreko beca ohupyty haguã pytyvõ ohupytýva tres millones de guaraníes peteî arýpe, hemikotevêrã aranduópe.


Sambyhyhára Unesco-gua oguahê ko árape visita oficial-pe

Koichiro Matsuura, Omyakãva Organización de las Naciones Unidas para la Educación, la Ciencia y la Cultura (Unesco), ogueahê ko árape mbohupa oficial ramo Paraguáiep. Péicha 24 aravo oiméta tetãme ha omoañetéta agenda mbarete porã, oikéva mbohapy mba'e rehe oñe'êta: y(el agua), industrias creativa ha alfabetización.


Ko árape ojegueromandu'a "Ñoha'anga tetã apu'a jerére", ha ndaipóri arapokõindy ñoha'angápe

Ko árape ojegueromandu'a "Día Mundial del Teatro", péicha Centro Paraguayo de Teatro (Cepate) oguahê peteî ñe'ême hikuái ha nomotenondéi mandu'a ñoha'anga ára rehe ha ombohasa setiembre oúvape ae ndorekóigui fondo hikuái. Ko'êrõ oñemoherakuãta aranduka ohaíva Víctor Bogado ha upéva oreko ipype peteî marandu internacional ohaiva'ekue alteza, el jeque Sultán bin Mohammed Al-Qasimi, ñoha'angáre.


Oñeha'ãrõ Unesco sambyhyhárape

ko árape oguahêta ñane retãme director general Unesco-gua, japonés Koïchito Matsuura, oimetáva foro de la industria creativa del Mercosur-pe “De la diversidad cultural a la diversidad creativa”, Create Asunción, ombosako'íva Mercosur Cultural rehe, Secretaría Nacional de Cultura bajo la dirección de Bruno Barrios, Fondo Nacional de la Cultura ha Artes ha filial Unesco ñane retãgua.


Omoñe'ê hikuái "Cien años de Soledad", Manzana-pe

Haihára, artista, poeta, diplomático acreditado oiméva tetãme, temimbo'e nivel secundario ha viceministra de Educación, omoñe'ê hikuái fragmento obra cumbre haihára colombiano Gabriel García Márquez, “Cien años de soledad”, kóva auditorio Manzana de la Rivera-pe, ojoajúva acto oguerohorýva omotenondéva Cartagena de Indias (Colombia)-pe, ombotývo ochenta ary.


Ombohasa ISBA léi guasu rupive

Viceministra de Cultura Marta Lafuente ndive roñomongeta, péva omoñe'ê rire mbykymi aranduka "Cien años de soledad", ohaiva'ekue Gabriel García Márquez, kóva Manzana de la Rivera-pe. Viceministra de Educación, Marta Lafuente, hendive haihára Rubén Bareiro Saguier. Ha'e he'i ISBA oñembohasáta léi rupive.


Oñepyrû ko árape "Hola libro"

“Hola libro” ojehero mombe'urã mitãnguérape guarã autores nacionales mba'éva. Péva Centro Cultural de España Juan de Salazar-pe (Herrera 834), ko'ã mokõi jornada mensual, ko jasy guive octubre peve. Mba'eve ndojehepyme'êi.


Arrocero ha ganadero Misiones-gua omyatyrõ tape Gobierno ndojapóigui

Tape nde vaíva ojoajuhápe San Juan Ruta IV ndive, cruce Ybyraty, ha omenasa ndikatúiha oikuave'ê iproducto-kuéra ha ojopýha arrocero ha ganadero-kuéra omyatyrõ haguã tape. Oguerovia hikuái Estado ityre'ÿha ndorekóigui mantenimiento tramo ha'éva amo 45 km rupi.


Puente de la Amistad omboty 42 ary

CIUDAD DEL ESTE (redacción regional). Puente de la Amistad omboty 42 ary ojeavilita hague. Ko obra omohu'ã proceso oheróva “Marcha hacia el Este", oipe'áva hokê mercado pyahu ñane retãme Brasil rupive. Kóva oinaugura upérõ presidente Alfredo Stroessner, ñane retã Paraguái rehe, ha Juscelino Kubitschek, Brasil-gua. Puente de la Amistad rupi ára ha ára ohasa 5000 mba'yrumýi ha hetaiterei yvypóra. Kóva iñepyrûme ha'eva'ekue peteî símbolo ombojojaúva ñane retã Brasil ndive, ha'eva'ekue atractivo turístico. Ko'ágã katu ha'e peteî símbolo de conflicto.


Ñe'ênga

Tornóicha nde karu.


  • + Del Día
  • + De La Semana
  • + Del Mes

 Artículos más leídos

INSTITUCIONAL

Estadísticas

 

Visitas

Páginas

Hoy

76.156

774.086

Ayer

74.832

764.259

Ultima actualizacion:
27/03/2007 00:00:00