abc Google  

Heta evasión tuichágui oiko ñembyesarái

Pe 2004-pe añoitente, peteî casa de cambio rupive, 16 empresa táva Ciudad del Este-pegua onohê ñane retãgui 131 millón dólar, peva oho proveedor-kuérape ojepaga haguã, ha katu omombe'u hikuái sistema Sofía-pe ojogua hague 3,4 millón dólar-mírente. Péva ojekuaa marandu Superintendencia de Bancos del Banco Central del Paraguay rupive.


Kirirî hápete ojeguereko denuncia

Ohasáma 9 jasy pe directora general de Aduana, Margarita Díaz de Vivar, oguerekohague pe denuncia, ha katu ho'ágã peve mba'eve ndojejapói ha ojeguereko kirirî hápete. Ojekuaa irundy umi empresa ikuatiaky'áva omba'evende hague upe 2004, ha katu sa'itemi gua'u oñemu hikuái, ha umi ambue katu novendeietevoi mba'eve gua'u upérõ, oporombotavy haguãmi jeve.


Tekovê opáma negociado umi empresario oportunista ha funcionario monda ojapóva

Ñane retãme oime heta tapicha oñemoempresáriova umi obra pública rupive, ndaha'éi ikatupyry térã hembiapo porã haguére. Péicha, oñepyrû ojapo negociado Estado-ndíve. Ko'ã tapicha tova atã ha jepive ndojechái pérupi ha'ãnga aty partidariohárupi, ha katu akóinte oiko jatevúicha okambu mburuvicha ha poguasukuéra rehe. Ko'ága hína umi jepive oganáva licitación ha oikutúva contrato guasuguasu obra pública rehegua. Ko'ágã osê peteî negociado guasu pyahu, aipo “hospital del Trauma” omopu'ãséva Ministerio de Salud Pública. Ko tembiaporã ndoikuaaséi mba'eve reserva ecológica térã ñane rekotevêgui. Omaña uvei pe negociado-rente, pirapire jepo'o-rente.


Oje'e ndaikatuiha ojerrechasa umi viru US$ 100-gua

Ambue banco kuéra oguereko va'erã mba'éichapa oikuaa umi virúpa ha'e térã ndaha'éi añetetéva, he'i kuaapyre jorge Bernardes Brugada, ha ombojo'a he'ívo moõve tetãrehe ndojerrechasái viru, ko'ápe ñanderetãme ojejapo háicha.


Temimbo'e kuéra ndaikatuvéi oho mbo'ehao guasúpe

Heta vy'a oiko va'ekue Itaipú ome'êro guare beca temimbo'e kuérape, ha ko'ãgã katu ojhejarei chupe kuéra ha ndaikatuvéi oho hikuái temimbo'e guasúpe.
Oñeme'êramo guare beca kuéra, Víctor Bernal ha'e kuri Itaipú motenondeha, ha upéro ojerure ojevota haguã hese jeporavo oikota va'ekuépe. ko'ãgã, umi temimbo'e ndaikatuvéi oñemoarandu Itaipú ohejareíui chupe kuéra.


Corrupción ha pore'ymante imbarete

Pe Hospital Regional de Capiatá ape okukuipa. Ha'ete ku ohechukáva mba'éichaitépa oî salud pública ñane retãme. Gobierno sa'i oku'e ha ndojuhúi tape hetamba'e'ípe guarã, ha katu upeaja pya'e oñemongu'e ojapo haguã adjudicación pe “megahospital del trauma” jejaporã US$ 20 millón hepýtava. Péicha, heta pohãno'ao naipohãi ha ndaipori tembiporu. Táva Eusebio Ayala-pe, pohãno'ao pyahu sa'i oreko personal. Caacupé-pe mbegueteri oho tembiapo refacción rehegua. María Auxiliadora, Itapúa departamento-pe, oñeinaugura ramoite centro de salud ha umi tembiporu ndoikói. Carapeguá-pe katu ndaipóri médico de guardia. Ha katu ñemonda imbarete.


Blanca he'i Veláquez itarovaha

Peteî aty guasu oiko va'ekue kuehe ambue, Julio César Velázquez he'i Blanca Ovelar ogana hague trámpape upe jeporavo, ha ha'eha Tendota "candidata títere".
Kuehe, Blanca Ovelar ombohovái chupe ha he'i hese ha'eha peteî tarova upéicha oñe'e haguã. "Tuichaiterei ningo ojavy ko karai (Velázquez rehe), oî vai vaicha ningo, upévare oñe'ê umi itarováicha; ndaikuaai mba'épa ojehu chupe”, he'i Ovelar.


Colo'o kuéra nome'êse mo'ãi poder, he'i Belarmino Balbuena

Umi tétã ambuegui oútava omaña jeporavo guasu oikótava 20 de abril ha umi chokokue omo'ãta Fernando Lugo pu'aka oguerekótava ojupi hagua Tendota ramo. Péa ha'e Alianza Patriótica Socialista ojapótava ani haguã colo'o kuéra nome'êséi poder, he'i Belarmino Balbuena, líder chokokue.


Tekojoja he'i omaña porãtaha avei jeporavo guasúpe

Movimiento Popular Tekojoja he'i umi ambue tetãgui oútava jeporavo guasu oikóta jave oguerekótaha heta ojapo va'erã ohechaporã va'erãgui mba'éichapa ojejepo jeporavo. Upéicha ndoiko mo'ãi fraude electoral Fernando Lugo contrape, he'i Guillermina Kanonnikoff.


Oje'e Lino Ovievo oho jeýtaha ka'i rãime

Aníbal Saucedo Rodas, Comisión Permanente Junta de Gobierno-pegua, he'i ko campaña electoral-pe, Lino Oviedo ha'eha ipy'atarovavéa, ha Blanca Ovelar ogana rire chupe jeporavo guasúpe, ha'e (Oviedo) ohojeýta opyta ka'irãime.


Gasu repy ojupi kuri ambue tetãre ha avei ojupi ko'ápe

Kuehe ambue ningo oñepyrû kuri ojehupi gasu repy ojupihaguére ambue tetãrehe.
ko'ãgã gasu oguerekóva 10 kilos repy pyahu opyta kóicha: G. 60.000, ha upe oguerekóva 13 kilos, G. 78.000. Umi gasu ojeporuva mba'eguataháre avei ajupi hepy, ha ko'ãgã ojejoguáta G. 3.170-re.


Salud Pública oipota ambue tetãnguéra oipytyvõ chupe

ñande mbuuruvicha kuéra ndojapo porãi haguére hembiapo ojejoko haguã mba'asy, ko'ãgã ñaneretã ojerure umi ambue tetã ñande pytyvõ haguã oîgui fiebre amarilla ha ikatúgui heta yvypóra hasy térã omano voy katu. Ko mba'asy ningo ikatu oporojuka ha ivaivéva ndaipóri hetái pohã ikatúva ojepuru. Lo mitã ipochypáma ha avei okyhyje oîmagui po yvypóra oguerekóva fiebre amarilla.


Ñamopotîke ñande róga

Ndahasyeterei ñapreveni hagã´mba'asy, ta ha'e dengue térã fiebre amarilla. Ñamopotînte va'erã ñande róga ha guataha oîva ñande róga jerére, he'i umi mburuvicha Ministerio de Salud-pegua. Upéicha jajapórõ omanombáta upe ñati'û Aedes aegypti oguerúva mba'asy.


ÑE'ENGA

Eíra ha ñemoñe'êgui ndaipóri he'êvéva.


  • + Del Día
  • + De La Semana
  • + Del Mes

 Artículos más leídos

INSTITUCIONAL

Estadísticas

 

Visitas

Páginas

Hoy

82.697

663.940

Ayer

89.735

720.850

Ultima actualizacion:
10/02/2008 00:00:00