abc Google  

Leonardo Boff ombohetave brasilero kuéra hova mokõiva

Aty guasu hérava "Social Mundial", ojejapo va'ekue Táva Belem-pe, upe pa'ikue Leonardo Boff ojerure Fernando Lugo-pe oheka haguã peteî solución pacífica upe conflicto oguerekóva ñane retã Paraguái Brasil ndive, upe represa Itaipú rehegua, ha ohechauka avei hova atãha he'i haguã Lugo oguerekoha peteî ñe'ê tapicha paraguayo peguarã ha ambue ñe'ê, térã discurso, osêvo ñane retãgui. Máva piko upe hova mokõivéa ko asúnto-pe? Boff ningo ohasa heta ary osapukaihápe upe "imperialismo explotador" cóntra-pe, ha ko'ãgã oheja upe idiscurso ético ha ojagarra peteî posición pragmáticamente política, ha ombo'yke paite justicia, equidad, solidaridad ha projimidad, hetaite ojerure va'ekue ymave.


Heta tenda rupi ojehepyme'êma útiles escolares

Oho potajeýma hína mitã kuéra mbo'ehaópe, ágã ára 25, ha upéa he'ise hína túva térã sy ojogua va'erãha heta mba'e imemby kuérape oñepyrû haguã mbo'ehao. Iporã va'erã ikatúva guuive ojerrecicla, ikatu haguãicha sa'ive viru jepuru. Ku oiko háicha péiocha jave, ko arýpe umi útiles escolares katuete ojehepyme'ê hepyve.


Kuña oguaraháva purahéi hi'ãme oipytyvõ tembiapo popular

Francisca Zayas de Barboza (73) ha'e peteî kuña ogue¿raháva yvate ñande purahéi Paraguái, ha ko'ãgã omyaña ha omyakã Fundación ogueraháva iména réra, don Agustín Barboza. Upe kuñakarai réra artístico ha'e Yvera, ha apoyo estatal ÿre oguenohê ha ohechauka umi ñande purahéi ohasáva ha ñande resaráivagui ohovo ha ymáma ndojembopuvéi, upe aty ha'e oguerekóvape hérava “Mujeres que Cantan la Guarania”.


Mbeguekatúpe iporã ohóvo mba'eryru

Mokõi consorcio oguerekóva mba'eryru he'i omoporãha hína iservicio ko jasykõi guive. Upéicha he'i umi omyakãva "La Sanlorenzana" ha umi omba'apóva Línea 36-pe. Ko'ãva he'i avei pasájere ohejepyyme'êtaha G. 2.000.


Mbo'ehaópe jeho ojetraba oîgui reclamo salarial

Mbo'ehára kuéra oguereko kuri 5% reajuste salarial ko arýpe, ha ha'ekuéra ojerure kuri 10%, ha ndohejareiséi hekuái upe jerure. Upévare, ko'ãgã umi aty oîva sindicato-pe he'i nojepyrû mo'ãiha ñembo'e ára 25 jasykõime noñeme'êiramo chupe kuéra upe ambue 5%. Gobierno katu he'i ndaikatu mo'ãiha oñeme'ê chupe kuéra ndaipórigui viru.


Ministerio de Salud ojerure oî haguã conciencia tapicha kuérape ojejoko haguã mba'asy

Ministerio de Salud Pública y Bienestar Social he'i ñane retãme ijimportante tereiha upe conciencia socioambiental, oñemopotî va'erãha táva, táva'i, ha óga jere ndajaipotáiramo oî epidemia tuichaitereíva


Oîndajeko 76 tapicha idéngueva Concepción-pe

HORQUETA. (Freddy Rojas Martínez, corresponsal). Concepción-pe ndajeko oîma 76 tapicha oguerekóva dengue, ha Yby Ya'úpe katu oî 67 káso. Upéicha avei oñeñe'ê ikatuha oî 90 tapicha oguerekóva hína avei mba'asy ñati'û ogueraháva. Ko'ã tapicha ndaje iñakãnundueterei; ha San Lázaro ha Vallemíme ndojekuaái oîpa hasýva denguegui, he'i umi mburuvicha Primera Región Sanitaria pegua.


Upe liderazgo ava apytépe ohasa transición rehe, he'i antropólogo

Antropólogo salesiano José Zanardini, omotenondétava hína aty guasu ojapótava ava kuéra ojekuaa haguã mávapa oîta Indi renondépe, he'i upe ava liderazgo ohasaha peteî transición rupi. Oñemboyke ndajeko umi dirigentes teete, umi ikatupyryvévape, oñeme'ê haguã henda ummi ava oikóva ñandeapytépe táva guasúre, oîvéa politiquería apytépe. He'i avei oîha crisis de liderazgo ndaipórigui mbarete umi katupyry apytépe.


Iporã va'erã oñeñemujeýramo umi feria municipal-gui

Umi feria comunal-gui, oîva heta tendárupi ñande táva Paraguaýpe, ikatu ojejogua heta yva ha mba'e rovy pyahu ha porã sa'i virúre. umi marchante kuéra he'i iporãiterei va'erãha ojeho jeýramo uñeñemu umi tendágui.


Evanhy oasfaltaka hóga rape

Municipalidad Paraguaýpegua oñepyru oasfalta tape hérava Sucre, oîhápe intendenta Evanhy ha presidente kue Nicanor Duarte Frutos róga. Umi avei oikóva upérupi ndoikuaaséi mba'eve tembiapógui, hepyetereita haguére, ha oñele'êma ikatuha ohupyty G. 900 millones.


Umi INC distribuidor oporomondánte oikóvo

Industria Nacional del Cemento (INC) presidente ningo he'íma upe cemento repy ndaikatuiha hetave G. 42.000-gui; ha niupéicha umi distribuidor kuéra nomboguejýi cemento repy ha ome'ênte oikóvo hikuái G. 44.000 y 48.000 cada vosa.


"Eipuru neakã, eipuru casco", opa kuehe

FERNANDO DE LA MORA (Antonia Delvalle Castillo, corresponsal). Peteîha etapa upe campaña de seguridad vial oñepyrûva Gobernación Central pegua hérava ""Eipuru neakã, eipuru casco", opa kuehe ha ome'ê 120 casco umi moto ári oikóvape. Upe tembiapo ojejapo kuehe pyhareve ha oî kuri umi funcionario Gobernación ha Municipalidad pegua cárgope.


Oîramo jepe dengue, ndojejogua hetái mosquitero

Ndaha'éiramo jepe ojecalcula háicha, oîgui heta dengue káso, ndahetaiete tapicha ojoguáva mosquitero táva J. A. saldívar-pe, he'i kuñakarai hérava Angélica de Bordón, ojappóva 500 mosquiteros al día.


Intendente ohejarei itáva

Intendente táva Fuerte Olimpo pegua, Diego Gallagher (ANR), ndaipórivei upépe oja´póma mokõi jasy, ha umi tape ha municipio voi ojehejarei paite, heí umi concejal municipal kuéra.


ÑE'ÊNGA

Para mayor seguridad, he'i isuegra panteón omborréja va'ekue.


Accidente vai oiko Pedro Juan Caballero-pe

Mbohapy tapicha omano kuehe ka'aruete ko távape oguãhê mboyve mba'eryru ochokávo ja upépe oiko mba'e vai. Umi omanóva ndaje ha'e 2 de Mayo pegua jugador (2) ha peteí dirigente upe club pegua.


Ha'ete ku Fernando Lugo ohekáva reelección presidencial mba'e

Tendota Fernando Lugo he'i kuehe Ciudad del Este-pe ikatuha hína oheka reelección. He'i avei pueblo ndaje oguerekoha ipópe oñekambia haguã Constitución ha upéicha ikatuha oiko reelección. Ikatúro ndaje nombotove mo'ãi oiko jey haguã chugui Presidente; ha upéicha hesarái mba'epa he'i va'ekue ojupi ramóro guare Presidencia-pe. Upe Lugo he'i va'ekue omondýi vicepresidente federico Franco-pe.


Yno'õ oñeyta haguã tuichavéa

Mbo'ehára concepcionero ytáguigua, Américo Albertini, oguereko mbo'ehao upe ysyry Paraguayeépe voi. Ndaipóri ñane retãme ambue mbo'ehao ytáguigua kóaichagua, hérava "Los Delfines". Upépe oho 90 temimbo'e, kakuaa ha mitã, 5 arýguive. Albertini ndajeko oytakuaa ñepyru Luis Gilberto Ruiz ndive. ko karai ha'e ojapo va'ekue récord nacional de permanencia en el agua.


Martín Almada ojerure extradición

Oipota ojeguieru ñane retãme ojejuzga haguã Sabino Augusto Montanaro-pe


Lula-pe omomandu'a hikuái oiko va'ekue Bolivia ndive

Ojopy hikuái tendota brasilero-pe ani haguã oguevi ñane retã ojerurévape, upe Ityaipu rehegua.


20 ary ho'a hague Stroessner

Opa rupi rei oñemomandu'ata dictadura jeity.


  • + Del Día
  • + De La Semana
  • + Del Mes
INSTITUCIONAL

Estadísticas

 

Visitas

Páginas

Hoy

69.530

653.457

Ayer

74.985

749.891

Ultima actualizacion:
01/02/2009 00:00:00